Nacionalni parkovi u Hrvatskoj

Iako Hrvatska slovi kao mala zemlja, prepuna je iznenađenja u obliku prirodnih ljepota.

Podijeljena je na tri velike regije koje su međusobno vrlo različite. Gotovo svaka regija ukrašena je nacionalnim parkom ili parkom prirode a ukupno, Hrvatska broji osam nacionalnih parkova.

Krečući od zapadne obale Istre nailazimo na arhipelag Brijuni koji je poznat po blagoj klimi i gustoj vegetaciji, a pet tisućljeća ljudskog djelovanja su od Brijuna napravili kulturno-povijesnu legendu.

Na našem putovanju obalom slijedi arhipelag Kornati. Ovo maštovito djelo prirode poznato je po svojoj razvedenosti obale pa su nautičari stalni gosti ovog područja.

U neposrednoj blizini Šibenika nalazi se i nacionalni park Krka nazvan po rijeci koja izvire u zapadnom podnožju planine Dinare te je na svom putu prema moru formirala strm i dubok kanjon.

Jedreći dalje prema jugu, kao šećer na kraju čeka nas nacionalni park Mljet s pretežno šumskom vegetacijom. Budući da je smješten u arhipelagu Južne Dalmacije, kao i druge otoke, najautentičnije ga možemo doživjeti s mora.

Nacionalni park Risnjak nalazi se na kontinentalnom dijelu Sjevernog Jadrana, u zapadnom dijelu Gorskog Kotara. Skriveno je utočište raznim životinjama a najpoznatija je ris, koji je vrlo rijetka životinjska vrsta u svijetu.

Najduži planinski lanac u Hrvatskoj je Velebit, još jedan nacionalni prak kojeg odlikuju stjenoviti vrhovi, krške depresije i doline. Sjeverni Velebit proglašen je nacionalnim parkom zbog svoje specifične šumske vegetacije, a najvrijednija područja su botanički vrt i rezervat.

Jugoistočni dio Velebita odlikuju fenomeni nacionalnog parka Paklenice.

Dostojna uvertira kanjona Male i Velike Paklenice ostavit će posjetitelje bez daha. Bogat životinjski svjet, flora i fauna i čak četrdeset endema ovo područje čine jedinstvenim.

Kontrast planine i mora daje posebnu čar ovoj divljini koja je ujedno i najpoznatiji penjački centar.

Plitvička jezera su smještena na samom izvoru krške rijeke Korane. Kraj je idiličan, utopljen u žubor slapova i smirenost šesnaest jezera. Ovaj jezerski raj, zbog geografskog položaja, na nekim kartama se još naziva i Vražji vrt.

Nacionalni park Kornati

Nacionalni park Kornati je jedna od najrazvedenijih otočnih skupina na Mediteranu, jedinstven splet od 150 otoka, otočića i hridi razasutih na središnjem dijelu Jadrana. To je najmodriji kutak Jadrana u kojem modra boja Kornatskog mora još više dolazi do izražaja u kontrastu s bijelo sivim kamenjarom koji prevladava na otocima. Sa svojim neponovljivo bistrim morem, obiljem sunca, brojnim uvalama, zaljevima i lučicama Kornati su nezaobilazno odredište za nautičare na njihovim lutanjima po Jadranu i pravi izbor za moderne robinzone.

Park obuhvaća prostor od oko 218 milijuna m2 od čega je 3/4 prostora more a 1/4 površine su otoci, otočići i hridi.

Jedna od najupečatljivijih prirodnih pojava na Kornatima su klifovi na nizu otoka Donjih Kornata, koji gledaju prema otvorenom moru. Klifovi se od davnina nazivaju krunama (kruna-corona) pa odatle vjerojatno potiče i ime Kornati. Podmorski nastavci tih klisura dosežu i do 100 metara dubine.

Nacionalni park Brijuni

Otočje Brijuni uz jugozapadnu obalu Istre proglašeni su nacionalnim parkom 1983. godine. Obuhvaćaju površinu od 2700 hektara, a sastoji se od četrnaest otoka i otočića, od kojih su najveći Veliki i Mali Brijun. Nacionalni park Brijuni oaza je veličanstvenog sklada čovjeka, biljnog i životinjskog svijeta. Na Brijunima je upisano gotovo 700 vrsta raslinja, oko 250 vrsta ptica, dok blaga mediteranska klima čini ovo mjesto ugodnim i ljekovitim. Tragovi dinosaura, ostaci antike i potonjih vjekova, ljudsko djelo modernih vremena, nastanjuju ove prostore koji svoj uzlet poznaju od 1893. godine, djelom «starog Austrijanca», industrijalca Paula Kupelwiesera, vlasnika Otočja. Mondeno ljetovalište i lječilište najviše kategorije započinje svoj rast, šireći – u vrijeme Austro-ugarske i Italije - glas širom Europe i svijeta, do prekida u godinama drugog svjetskog rata. Brijuni, nadalje, nastavljaju svoju glasovitost političkim aktivnostima maršala Josipa Broza Tita, predsjednika bivše Jugoslavije, koji je na Otočje prvi put stigao 1947. godine. More je gotovo 80% zaštićenog prostora Nacionalnog parka u kojem su sadržani gotovo svi izvorni elementi morskih eko sustava Jadrana. Na relativno malom otočju, površine nešto veće od 7 km², evidentirano je stotinjak lokaliteta i objekata arheoloških i kulturno-povijesnih vrijednosti koji obuhvaćaju razdoblje od prvog neolitskog naselja poluzemunica u zaljevu Soline do stvaranja mondenog ljetovališta i lječilišta početkom proteklog stoljeća te predsjedničke rezidencije koju su tijekom 25 godina (1954.-1979.) pohodili državnici čak trećine zemalja diljem svijeta.

American Express Diners Club International Visa MasterCard Maestro Discover Dinacard MasterCard® SecureCode™ Verified By Visa
Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda stranice slažete se s korištenjem kolačića. Više o kolačićima možete pročitati ovdje.
Slažem se.